Informacione Tehnologije - Bosna i Hercegovina

Umjesto izvoza balvana možemo izvoziti pamet

Softverska industrija danas predstavlja pokretačku snagu ekonomskog razvoja jedne države pa bi tako trebalo biti i u BiH. Riječ je o izvozno orijentisanoj industriji, koja ima dostupno globalno tržište koje kontinuirano raste i to je prilika koju BiH mora iskoristiti.

Međutim, kao i brojne druge industrije tako i softverska ima probleme koje je neophodno riješiti kako bi se IT sektor dalje razvijao. Prije svega, neophodno je urediti zakonsku regulativu, zatim prilagoditi obrazovni sistem i na taj način bolje i kvalitetnije educirati mlade.

Trend rasta

Ipak, kako je nekoliko puta do sada ponavljano, osnovni problemi koje je neophodno riješiti tiču se nedostatka stručnog kadra, slabo razvijene infrastrukture ove industrije, te nedostatka poticaja za razvoj.

Nastojanje da se riješe ovi problemi utjecalo je i na formiranje Bit Alijanse, udruženja 27 softverskih kompanija u BiH koje imaju više od 1.800 uposlenih. Bit Alijansa od 2014. radi s jednim ciljem - razvoj mnogobrojnih mogućnosti na tržištu softverske industrije.

- Softverska industrija raste iz dana u dan, a o potencijalu ove industrije u našoj državi najbolje govore statistički podaci. Prema preliminarnoj analizi udruženja Bit Alijansa, godišnji prihod po softver inženjeru iznosi između 80.000 i 120.000 KM. Samo u periodu od 2013. do 2015. broj zaposlenih je porastao za 40 posto, a zabilježen je rast prihoda od 31 posto koji je 2015. godine iznosio 352 miliona KM. Očekujemo zvanične statističke podatke za 2016. i 2017, a vjerujem da se taj trend nastavio. Osnivaju se nove kompanije koje veoma brzo rastu i bilježe trocifren postotak rasta zaposlenika i prihoda, rekao je za Oslobođenje generalni menadžer Bit Alijanse Armin Talić.

Prema njegovim riječima, softverska industrija BiH zapošljava oko 4.000 radnika, a godišnje se educira 100 do 150 softver inženjera, što je s obzirom na potrebe i potencijal, jako malo. On je dodao kako je ono što se definitivno zna to da je riječ o ogromnom tržištu koje je gotovo nezasito.

- Mjesečno se na Apple Storeu objavi više od 30.000 aplikacija, a te aplikacije neko mora da kreira i isprogramira. Tržište je ogromno, a na nama je da iskoristimo što veći dio tog tržišta, kazao je Talić.

Prema njegovim riječima, kada govorimo o softverskim kompanijama u BiH, postoje one koje imaju vlastite proizvode i prodaju ih u više od 30 zemalja svijeta, ali imamo i kompanija koje rade na razvoju softvera po narudžbi za domaće i inostrane kupce (outsourcing).- BiH se ne može porediti sa Berlinom, San Franciscom, teško možemo postati London, ali imamo potencijala i definitivno možemo umjesto izvoza balvana da izvozimo pamet, kazao je Talić i dodao:

- Ulazne varijable IT u odnosu na bilo koju drugu industriju, pa čak i turizam, jako su niske, jer nama je potreban računar, čovjek koji može da koristi znanje i producira softver, za razliku od naprimjer turizma za koji je potreban daleko veći resursni input da se nešto napravi. Praktično rečeno, jedan čovjek u softverskoj industriji prosječno prihoduje državi između 90 i 100 hiljada KM, svake godine, a kada jedan softver inženjer ode iz BiH na druga tržišta, mi u dugom roku gubimo oko četiri miliona KM, kazao je Talić.

Kad je u pitanju šire tržište, u Strategiji razvoja EU navodi se da će do 2020. trebati da se angažuje 900 hiljada softver inženjera.

- Također, EU za razvoj digitalne infrastrukture planira izdvojiti 50 milijardi eura do 2020. i mi tu vidimo mjesto i za naše kompanije, kazao je Talić.

Dodao je da su s obzirom na ove podatke, BiH, prije svega, neophodni izmjena obrazovnog sistema i bolje praćenje tržišta rada.

Trenutno, kako on kaže, mi nemamo dovoljno ljudi koji mogu iznijeti potrebe IT industrije, te bh. kompanije ne mogu ni uzeti ni raditi onoliko projekata koliko im se nudi, jer jednostavno nemaju dovoljno kadrova.

- To je pak rezultiralo da bh. kompanije otvaraju svoje kancelarije u zemljama regije jer ovdje nemaju kadrova, kazao je Talić.

Stoga je Bit Alijansa u proteklom periodu intenzivno radila na uspostavljanju saradnje sa obrazovnim institucijama, kako državnim tako i privatnim, a sve u cilju kreiranja potrebnog kadra.

- Potpisali smo sporazume sa deset fakulteta, privatnih i državnih, i radimo na izmjeni kurikuluma u mjeri u kojoj možemo. Kod državnih fakulteta to, za razliku od privatnih, ide malo teže. Ono što smo uspjeli u KS-u jeste da novi Zakon o visokom obrazovanju omogućava da fakulteti organizuju dvogodišnje studije te smo na taj način otvorili mogućnost za realizaciju fokusiranih IT studijskih programa, kazao je Talić.

Svakoj industriji, pa i IT, treba mnogo podrške da se dalje razvija.

Ulaganje

- Irska nije sasvim slučajno postala centar gdje sjede najveće tehnološke kompanije za cijelu Evropu, jer tamo su porezi daleko manji nego u ostatku Evrope. Ono što je i BiH potrebno jeste da se više ulaže u istraživanje i razvoj. Naime, trenutna ulaganja BiH u istraživanje i razvoj su 0,04 BDP-a, dok je svjetski prosjek 2,7, istakao je Talić.

Dok država ne shvati kolika i kakva ulaganja su potrebna, dok se kvalitetnije ne počnu poticati razvoje industrije, jer je sigurno da će tehnologija samo da ide naprijed, dotad ćemo dodatni novac trošiti na prekvalifikacije kadra, a to itekako košta.

- Čak 30.000 KM treba da se jedna osoba educira u IT, ako govorimo o pojedinačnoj prekvalifikaciji, kazao je Talić.

Očito je da potencijala imamo jer su domaće kompanije počele da se šire i otvaraju kancelarije u zemljama regije, s druge strane svjetska potražnja za IT kadrom je ogromna i mi to vidimo kao našu šansu da se zakačimo za tehnološki voz, a ne da gledamo da prođe pored nas.